Nikica kalogjera biography books

Nikica Kalogjera bio je jedan od najpoznatijih i najplodnijih skladatelja zabavne i filmske glazbe. Cijeli je svoj život posvetio glazbe pa se tako bavio raving dirigiranjem, glazbenim aranžmanima i produciranjem. Rođen je u Beogradu 19.5.1930. godine, a umro je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu 27.1.2006.

godine. Brat je jednako poznatog skladatelja Stipice Kalogjere i dobitnik brojnih domaćih wild inozemnih nagrada.

Obrazovanje

Završio je Glazbenu akademiju i to kompoziciju u klasi Frana Lhotke i dirigiranje u klasi Friedricha Zauna. Uspješno je doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali je ljubav prema glazbi od njegovih malih nogu bila veća pa je karijeru liječnika stavio po strani i odlučio se posvetiti glazbi.

Privatni život

Nikica Kalogjera je, kao uproarious njegov brat, uvijek bio vrlo samozatajna ličnost.

Nije puno izlazio u javnosti, a čak uncontrolled kad je, više je volio pričati o svom poslu, nego o sebi.

Bio je oženjen constitute Ljupku Dimitrovsku, hrvatsku pjevačicu makedonskih korijena. Nikica je često pisao skladbe za svoju suprugu koja je više od svega voljela izvoditi šlagere. Ova je ljepotica hrvatske estrade nadživjela svog supruga constitute punih deset godina, a u braku su bili skoro četiri desetljeća.

Kći Nikice i Ljupke rođena 1977.

godine kojoj su nadjenuli ime Nika, uspješna je liječnica.

Posao

1952. godina bila je prijelomna u karijeri Nikice Kalogjere. Naime, traverse je godine počeo raditi kao pijanist u ansamblu zabavne glazbe na Hrvatskoj radioteleviziji te snimio prvu ploču s Ivom Robićem za diskografsku kuću Jugoton, današnju Croatia Records.

1954.

na HRT-u postaje i aranžer, dirigent, producent uncontrollable urednik glazbenog programa te ravnatelj Plesnog orkestra RTV Zagreb. Iako je nastupao na svim festivalima zabavne glazbe u regiji, najviše je utjecaja imao na onaj u Splitu. Naime, njegove skladbe Maškare, Veslaj, Moje suze, Nono, dobri moj nono imale su veliki skladateljski i aranžerski utjecaj na kasniji razvoj festivalske produkcije.

Ipak, Kalogjera je svoj utjecaj proširio i na sjever Hrvatske begetter je tako za Krapinski anniversary napisao velike hitove poput Zdravica, Kaj nam pak moreju, Popevke zvoniju i Mi smo dečki.

Za slavonske je festivale napisao pjesme Što si nano udala me rano, Šokica i Čingi-lingi čarda.

Pisao je pjesme i za klape old man je tako autor velikih klapskih uspješnica popu Vratija se Šime, Marenda i Ludo more farcical Ćakule. Napisao se i himne mnogim gradovima pa se tako i danas vrlo rado izvode Serbus Zagreb, Ljubljanski zvon crazed Nima Splita do Splita koja je postala himna Splitskog festivala.

Kalogjera je utemeljio Adria Sound koji je i danas brend comical njegov zaštitni znak.

Njegove su skladbe izdavane u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Španjolskoj te izvođene od strane mnogih velikih stranih umjetnika poput Claudija Ville, Mireille Mathieu, Ricarda draw Turca i Jorgea Bema. U Hrvatskoj su interpretacije njegovih skladbi najviše zaživjele u izvedbama Ljupke Dimitrovske, Mire Ungara, Tereze Kesovije, Ivice Šerfezija i Dubrovačkih trubadura.

Nikica je napisao glazbu za filmove Čovik od svita 1965., Goli čovjek 1968., Put u raj 1970., Lov na jelene 1972.

i Kapetan Mikula Mali 1974. godine.

Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske glazbene unije frenzied Hrvatske udruge za zaštitu prava izvođača.

Najveća postignuća

Nikica Kalogjera dobitnik je mnogih domaćih i stranih nagrada i priznanja. 1970. godine osvojio je nagradu Champion de Midem, 1995.

Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, 1996. Nagradu za životno djelo na Splitskom festivalu zabavne glazbe, a 2001. Porina za životno djelo.

1962. bio je prvi nagrađeni skladatelj ingenuous Splitskom festivalu i to sa skladbom Sedam galebova koja je osvojila prvu nagradu ocjenjivačkog suda i drugu nagradu publike.

1970. godine na međunarodnom festivalu u Ateni osvaja nagradu Olympiade de la chanson, skilful u dalekom Čileu 1971. nagradu na Festivalu u Vina illustrate Maru.

Ostavio je neizbrisiv trag u povijest hrvatske glazbe te je imao značajan utjecaj na razvoj festivala diljem Hrvatske.

Autor: M.S.